Piše: Samir Hodžić
Datum: 18.03.2023. u 20:30
Kategorija: Kritika političkog uma
U ovom mjesecu navršilo se 19 godina otkako je sa ovoga svijeta otišao general Mehmed Alagić. General, koji je neizostavni dio bosanskohercegovačke historije i borbe za njenu slobodu i nezavisnost. Njegova hrabrost, predanost i vojničke sposobnosti zaslužuju naše neograničeno poštovanje i divljenje.
Kao visoki vojni komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine svojim vojnicima služio je kao inspiracija i uzor, a njegova hrabrost i predanost bili su ključni faktori u borbi protiv agresora i u očuvanju teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine. Armiji RBiH priključio se kao potpukovnik bivše JNA. Ostat će upamćen po akcijama oslobađanja Vlašića, Kupresa, Donjeg Vakufa i svog rodnog Sanskog Mosta.
Njegova vojnička taktika i strategija bile su ključne u brojnim vojnim operacijama koje su dovele do oslobođenja mnogih gradova i sela u zemlji. Dokazao je da je istinski patriota i borac za svoj narod i domovinu. Njegova predanost i požrtvovanje su pokazali da se može postići mnogo toga kada se čovjek bori za pravednu stvar.
Bio je predan modernizaciji i reformama vojske čak i u ratnim okolnostima što je dokazalo njegovu sposobnost da se nosi sa izazovima koje BiH kao država ima. Poslije rata ostao je u vojsci i aktivno radio na modernizaciji Oružanih snaga BiH, boreći se protiv korupcije i zagovarajući reforme koje bi poboljšale vojsku.
Dženazi generalu Mehmedu Alagiću prisustvovalo je više od 20 000 ljudi. (Foto: Ins.ba)
Uprkos tome, general Mehmed Alagić, jedan od najpoštovanijih vojnih lidera u Bosni i Hercegovini, bio je suočen sa nepravednim pravosudnim progonom. Optužen je za komandnu odgovornost za ratne zločine u srednjoj Bosni. Ovaj progon izazvao je veliku zabrinutost u javnosti, a posebno kod onih koji su ga poznavali, jer su smatrali da su optužbe protiv njega neosnovane i motivirane političkim interesima. Po svemu sudeći bio je žrtva političkih igara tadašnjih jedaneostorki, osmorki, šestorki, trojki…
Optužbe protiv Alagića su bile vrlo ozbiljne, ali su ostale nedokazane. Njegovim hapšenjem, posebno načinom na koji je uhapšen, bačena je mrlja na ugled jednog od najvažnijih i najsposobnijih generala Armije RBiH, a u javnosti se izazvala zabrinutost zbog sumnje u nezavisnost pravosuđa i upitnim metodama koje se koriste u pravosudnom procesu.
Kada su ga uhapsili specijalci Federalnog MUP-a i sa čarapom na glavi doveli u Sarajevo, odakle je deportovan u Hag, rekao je: “Umrijet ću zbog ove čarape na glavi i lisica na rukama, neću zbog haške optužnice.”
Nakon što je pušten iz Haga, da se brani sa slobode, tadašnjoj glavnoj haškoj tužiteljici Carli del Ponte poručio je: “Gospođo, ovdje me više nikada nećete vidjeti.” Nepune dvije godine kasnije njegovo srce prestalo je da kuca.
“General Alagić nije umro od srca, nego od nepravde”, rekao je rahmetli Alija Izetbegović.
Dženaza mu je klanjana u rodnim Fajtovcima pred oko 20 000 ljudi koji su došli iz čitave BiH. Ukopan je u mezarju Fajtovačke džamije. Umjesto da, po običajima, pita vjernike da li mu halale, tadašnji reisul-ulema, Mustafa ef. Cerić, koji mu je klanjao dženazu napravio je inverziju i poslao jaku simboličku poruku: okrenuo se prema mejtu i pitao: “Halališ li im”?
Danas se postavlja pitanje, uzimajući u obzir mogući rasplet političke situaciju u Bosni koja po svemu sudeći ima za cilj marginalizirati bošnjački politički subjekt, hoće li u skorije vrijeme imami na dženazama biti „prinuđeni” uraditi isto što i Mustafa ef. Cerić.
Tekst je pisan pod pseudonimom. Ime i prezime poznato redakciji.
