Piše: Sanjin Salahović
Datum: 29.05.2021. u 14:35
Kategorija: Kritika političkog uma
Bonanza je stara američka kaubojska serija – jedna od prvih koja se prikazivala na isto tako prvim televizorima u bivšoj Jugoslaviji. Još i danas njena muzika mnogima starijima leži u ušima. U Norveškoj se prikazuje godinama, redovno subotom i nedjeljom ujutro, po dvije epizode. Kad serija završi, ponovo je emituju iz početka. Godina za godinom. Kroz radnju i karaktere Bonanza predstavlja osnovne ideale američke kulture.
Serija je i nastala kao namjera Amerike da svoju kulturu, oko koje civilizacija Zapada ima konsenzus, izveze u svijet. Jugoslavija ju je kupila zajedno sa parama koje je na posudbu uzela od Amerike za potporu ekonomiji i društvu nakon raskida sa Sovjetskim Savezom. I sa svojim pozorišnim, dramskim sadržajem i razradom likova, gledaocu koji je hoće shvatiti može puno reći. I nju i filmove koji su puno zarađivali u nas, davali su Amerikanci pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka Jugoslaviji puno jeftinije od Rusa, čija filmska produkcija gotovo pa nije ništa ni mogla zaraditi.
Jučer pogledah epizodu o Mr. Crippenu. On je iz Londona i žena mu je bolesna i treba je operisati. Šanse su skoro nikakve, ali Dr. P. A. Mundy, poznat hirurg, prihvata se posla i pokušava pomoći. Žena umire u toku operacije i Mr.Crippen optužuje doktora Mundya za ubistvo i vođen starozavjetnim nalogom oko za oko, zub za zub svuda mu uništava reputaciju i stvara loš glas o njemu. Izložen psihičkom pritisku, dr. Mundy gubi volju za svojim poslom, prestaje raditi i odaje se alkoholu. Odlazi u Ameriku pokušavajući da počne iz početka, ali ga Mr. Crippen slijedi. Radnja teče u Virginia City, mjestu odakle su glavni junaci iz serije – familija Cartwright.

Federalna inspekcija završila nadzor na KCUS-u: Nije registrovan nijedan smrtni slučaj na kineskim respiratorima.
Respiratori su bili u upotrebi i korišteni su za lakše pacijente. Imali su svu potrebnu dokumentaciju. Izvještaj će tokom dana biti dostavljen Tužilaštvu Kantona Sarajevo. “Onu glupost od subote niko od nas, po našim saznanjima, nije napisao”, saopćila je doktorica Lejla Vidović, anesteziolog sa KCUS-a.
Nakon što je i inspekcija utvrdila činjenično stanje, jasno je da je preko Avaza plasirana lažna vijest. – izvor: istraga.ba
Mr. Crippen tokom radnje biva potpuno kompromitiran te završava u zatvoru jer je, u namjeri da ubije Mundya, teško ranio Hossa Cartwrighta (jedan od glavnih likova u seriji). Dobrodušni, jednostavni, kao bik jaki Hoss je kroz cijelu seriju pokazivao divljenje i prijateljstvo prema doktoru Mundyau i nije mu bilo jasno zbog čega tako racionalnog, moralnog i sposobnog čovjeka, kakav doktor jeste, neko može tako nemilosrdno proganjati i optuživati bez stvarnih dokaza. Uglavnom, Mundy operiše teško ranjenog Hossa, koji je proglašen skoro beznadnim slučajem. I uspijeva. Zadobija divljenje i ljubav lijepe medicinske sestre, prijatelje u Virginia City i odlučuje da se, iz razočaranosti i samonametnute otuđenosti od ljudi, vrati njima i svojoj praksi – možda baš u tom gradu koji ga je prihvatio i na svoj način mu pomogao da mentalno izađe iz otrovnog svijeta Mr. Crippena.
Nevjerovatno, pomislih, u našem okruženju je potpuno suprotno onome prikazanome u seriji. Umjesto da ih se zatvori, naši Mr. Crippeni slobodno operiraju od ulice i kafane, preko društvenih mreža, portala, do tradicionalnih medija. A doktori na Kliničkom centru u Sarajevu, kao i u ostalim zdravstvenim institucijama crkoše od posla, a oni ih, ti naši Mr. Crippeni još zovu ubicama koji koriste i respiratore da ubijaju pacijente, dodatno im narušavajući ugled nazivajući te respiratore «malina respiratori».
U jednoj sceni u seriji Dr. Mundy, revoltiran, ispijajući svoj «alkoholni lijek», objašnjava Hossu da je sasvim uobičajeno da hirurzima pacijenti umiru. Jednom, kada medicina bude bolja i znanje bolje, biće toga manje, ali tako je sad. Treba biti doktor i u ovom vremenu. I u svakom vremenu rekao bih ja, jer smrt je još uvijek saputnik čovjeku.
U historiji likovne umjetnosti, smrt je dobila kosu u ruke da kosi prema predodžbama ljudi u Evropi iz vremena Crne kuge iz polovine 14. stoljeća. Dvije trećine zapadnoevropskog stanovništva je pomrlo. I u ovoj epidemiji u Bergamu u Italiji i širom svijeta kosila je smrt pred očima očajnih, preopterećenih zdravstvenih radnika i na traumatsku tugu porodica umrlih. I niko nije, koliko čitam vijesti, nazvao te iste zdravstvene radnike ”ubicama” kao u Sarajevu u KCUS koji, paradoksalno, kao i Dr. Mundy svoj glas odličnog hirurga, u racionalnom svijetu statistike modernog doba, nosi odličje najmanje smrtnosti među istim centrima u Bosni i Hercegovini.
U prevodu sa engleskog, ’crippen’ znači ’bogalj’. Očito je Bonanza, serija koja je prodata i bivšoj Jugoslaviji, željela poslati poruku da u američkom društvu za one koji hoće svojim moralizmom kočiti činjenje sposobnima i moralnima, onako kako to čini Mr. Crippen, nema mjesta. Možda je vrijeme da se i u Bosni serija Bonanza prikazuje kao u Norveškoj, subotom i nedeljom po dvije epizode, stalno, do kraja serije pa opet iz početka, jer u vrijeme socijalizma, kada se serija emitovala, naši ljudi nisu iz nje ništa naučili.

Sanjin Salahović rođen je 16. 1. 1965. u Mostaru. Diplomirao je na Univerzitetu u Oslu „BA historiju ideja, mentaliteta i duha“, te studirao „Generalnu psihologiju i problematiku ovisnosti od narkotika“ na Univerzitetu u Bergenu. Od 2008. radi psihoterapiju kao hipnoterapeut u EF „Hypnoterapi Mobilis“ sa posebnim interesom za tretman anksioznosti i depresije uzrokovanih postraumatskim stres sindromom PTSS.