Piše: Redakcija
Datum: 21..08.2022. u 17:03
Kategorija: Kritika političkog uma
Na sjednici Šestog vanrednog zasjedanja u 2022 godini Skupštine Crne Gore, održanoj 19. 8. 2022. godine, smijenjena je 43. Vlada Crne Gore. Rasprava je trajala preko osam sati. S obzirom na turbulentan politički prostor u Crnoj Gori rasprave, replike, komentari mahom su bili nabijeni emocijama, nerijetko svađalački intonirani, čemu je poseban obol dao sada bivši premijer Dritan Abazović, na sebi svojstven način: tendencioznim poluistinama, lažima, spinovanjima, targetiranjem pojedinaca, mehanizmima vrhunske manipulacije i vrijeđanjem inteligencije prosječnih građana. Ta rašomonijada je doslovno umarala sve koji su zasjedanje pratili preko TV-ekrana, pa je govor poslanika Bošnjačke stranke, Sulja Mustafića, odmorio raionalne recipijente.
Stoga smo odlučili prenijeti ga u cjelosti, kao primjer načina na koji se treba govoriti u visokom domu jedne države. Drugi razlog je informiranje čitalaca našeg portala o stvarnim uzrocima i razlozima zbog kojeg je smijenjena 43. Vlada Crne Gore, te političkim principima Bošnjačke stranke, a koji su jezgrovito i precizno sažeti u govoru poslanika Mustafića.
Govor Sulja Mustafića, poslanika Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore, na Šestom vanrednom zasjedanju u 2022. godini:
Poštovani,
Podsjećam u uvodu: Nakon parlamentarnih izbora avgusta 2020. godine, krajem te godine, formirana je bila 42. Vlada u kojoj Bošnjačka stranka nije učestvovala. Naša odluka da, iako su nas pozivali, ne budemo dio te Vlade, potvrdila se ispravnom i vizionarskom. Naime, prisjetimo se da je ta 42. Vlada formirana i funkcionisala kroz tzv. ekspertski model, koji je svojim djelovanjem unio temeljnu destabilizaciju društva, doveo u pitanje mnoge vrijednosti multietničkog sklada, doveo u pitanje sekularni poredak, zaustavio sve razvojne projekte na sjeveru Crne Gore, gdje uglavnom živi bošnjački narod, narušio međunarodni ugled Crne Gore, doveo u pitanje evropski put i zaustavio pregovore sa EU, ozbiljno podrio bezbjedonosni sistem i unio sumnju u euro-atlanski put Crne Gore.
Na djelu ta je 42. Vlada u institucijama djelovala revanšistički, u najvećoj mjeri protjerala gotovo sve rukovodeće kadrove iz manjinskih naroda ili ih uklonila sa mjesta odlučivanja. Ti razlozi, uz još mnoge druge, kao što su loša ekonomska i zdravstvena politika, uz gotovo najveću smrtnost u Evropi, od korona virusa, bili su više nego dovoljni da ta 42. Vlada ode u prošlost i zaborav, a njeni akteri i činioci da se suoče sa odgovrnošću – za ono do čega su doveli.
Otriježnjenjem nekih od činilaca te Vlade, koji su razumjeli da se na takav način ne može voditi država i graditi stabilnost, te prekompozicijom parlamentarne većine, početkom ove godine, stvarali su se uslovi da se formira nova parlamentarna većina i 43. Vlada. Podsjetimo, u septembru prošle godine potpisan je Memorandum o saradnji izmedju URA, SNP i partija manje brojnih naroda, koji je na jednom mjestu okupio, po prvi put, partije vlasti i opozicije oko zajedničkih ciljeva – građanskog pomirenja i multietničkog sklada, vladavine prava, euro-atlantskih integracija Crne Gore, ubrzanja našeg evropskog puta i ekonomskog boljitka za sve građane. Taj je dokument bio okosnica oko kojeg je krajem aprila konstituisana 43. Vlada, uz manjinsku podršku Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore.
Dakle, danas raspravljamo o inicijativi za nepovjerenje ove 43. Vlade Crne Gore, koja postoji nešto više od tri mjeseca. Bošnjačka stranka je bila konstituient ove Vlade, a zajedno sa drugim partijama manjinskih naroda učestvovala je u njenom uobličavanju i formiranju.
Zaista je Bošnjačka stranka, iskreno i posvećeno, od Memoranduma o saradnji, pa nakon toga kroz formiranje ove Vlade, vjerovala u zacrtane ciljeve i radila na njihovoj realizaciji. Podsjetimo na neke tada zajednički usaglašene prioritete u Vladinoj politici.
Deblokada evropskog puta kroz dogovor oko izbora nosilaca pravosudnih funkcija, uskladjivanje regulative u pravosudju sa pravnom tekovinom EU, dogovor oko izbornog zakonodavstva, revizija zatečenog stanja u državnoj upravi, posebno u prosvjeti i obrazovanju, dobijanje završnih mjerila za poglavlja 23 i 24, integracija manjinskih naroda u insttitucijama, stvaranje povoljnog investicionog ambijenta, zaustavljanje, traženje rješenja za prevazilaženje ekonomske krize, zaustavljanje odlaska investitora…
Međutim, šta su nesporne činjenice i rezultati kojih moramo biti svjesni? Vlada je donekle uspjela dati odgovor u ekonomskoj i socijalnoj sferi, završila i otvorila najozbiljniji infrastrukturni projekat autoput, počela razgovore o njegovim daljim fazama izgradnje, razgovarano je sa dosta potencijalniih investitora u obnovljive izvore energije, započele aktivnosti na oživljavanju drugih kapitalnih projekata na sjeveru Crne Gore, sačuvala donekle turističku sezonu, investitori su se ponovo počeli interesovati za Crnu Goru. Urađeni su i neki pomaci na ponovnoj integracija mannjinskih naroda na mjesta odlučivanja u institucijama…
To jesu vidljivi rezultati, ali oni ključni zacrtani su, nažalost, izostali. Naime, Naš evropski put nije otvoren, niti odblokiran. Nije izabran Sudski savjet, nisu izabrane sudije Ustavnog suda, nema dogovora za izbor Vrhovnog državnog tužioca, nema reforme izbornog zakonodavstva. Nema zaokruženne vladavine prava, niti pune borbe protiv kriminala, korupcije i drugih devijacija, jer nema izgradnje pravosudnih institucija u njhovom punom kapacitetu, zaostajemo i značajno se udaljavamo od evropskih i demokratskih društava, htjeli do priznati ili ne.
Ne znam da li shvatamo koliko, kao društvo, trpimo posljedice zastoja u evropskom procesu i otvaranja starih balkanskih razmirica, sa istim ili novim akterima, koji su doveli do tragičnih dešavanja 90-ih.
Nažalost, umjesto tih suštinskih prioriteta, ispostavilo se, svakako ne zaslugom Bošnjačke stranke, da su neki drugi važniji. A, upravo ti drugi prioriteti unijeli su nove nestabilnosti, nove političke podjele, produbile međuetničku distancu, koja nije dobra ni za koga. Bošnjačka stranka smatra da nije dobar put da se bilo kome obezbjeđuju prava koja će biti na štetu nečijih drugih prava ili izazivati nezadovoljstva pripadnika bilo kojeg naroda u Crnoj Gori.
Naš princip je bio i ostao – ravnopravnost i jedanakost za sve građane, jer samo je to put u stabilno i sigurno društvo, u državi Crnu Goru, koja je dom svih nas podjednako.
Ova Vlada, dakle, nije uspjela djelovati po svojim zacrtanim prioritetima i samim tim nije uspjela isporučiti rezultate koji su od nje očekivali njeni konstituenti, građani, međunarodna zajednica i, očigledno je, i naši evropski partneri. I što je najvažnije, umjesto optimizma i nade došlo je do razočarenja naših građana ukupnom situacijom u kojoj se nalazimo. Dodamo li tome međunarodne okolnosti, agresiju na Ukrajinu, tešku ekonomsku situaciju u kojoj se nalazimo, a čije razmjere ćemo tek osjetiti na jesen, jasno je da, nažalost, trebamo shvatiti dubinu ekonomske, političke i nstitucionalne krize u kojoj se nalazimo. Moramo se suočiti sa time i biti vrlo iskreni, kada ocjenjijemo rad ove Vlade i reći da se ona bavila nekim drugim pitanjima i temama, koje nisu bile adekvatan odgovor na krizu, već uzrok novih destabilizacija i zaoštravanja u društvu.
I u krajnjem, politički momenat, ova Vlada je izgubila povjerenje najbrojnijeg političkog subjetka koji je podržao u Parlamentu – DPS.a.
Danas smo tu gdje jesmo. Valja gledati ispred sebe i tražiti odgovre na pitanja kako dalje? Bošnjačka stranka smatra i poziva sve demokratske i proevropske snage, bilo da su one u vlasti ili opoziciji, da se zajednički okupe oko jednog cilja – traženja zajedničkih rješenja koja bi mogli donijeti stabilizaciju političkih prilika. To znači povratak međusobonog povjerenja i saradnju oko zajedničkih ciljeva: evropske i euro-atlantske budućnosti Crne Gore, političkog dijaloga, ekonomske stabilizacije društva, jačanja multietničkog sklada i poštovanja svih naših različitosti. Konkretno to znači deblokadu evropskog puta, izbor Sudskog savjeta, Ustavnog suda, izbor Vrhovnog državnog tužioca, dogovor oko izbornog zakonodavstva i otvaranja nove perspektive za Crnu Goru, kao najozbiljnijeg kandidata za ulazak u EU. Vjerujemo da te snage postoje i u ovom Parlamentu, da su one u dominatnoj većini i da one mogu otpočeti dijalog i postići dogovor oko modela kuda i kako dalje…
Zaista, iskreno vjerujemo da ćemo naći način da, kada su ove suštinske stvari u pitanju, ostavimo po strani neke trenutne političke interese i razmirice, okrenemo se budućnosti i zajednički radimo na objedinjavanju svih odgovornih, zdravih i demokratskih snaga, koje su svjesne težine situacije u kojoj se nalazimo, ali i neophodnosti saradnje da tražimo rješenja koja će biti u interesu svih građana i posebno mladih ljudi i naše djece, za koje trebamo graditi stabilnije i zdravije društvo .
Bošnjačka stranka podržava dijalog, podržava okupljanje svih zdravih demokratskih i proevropskih snaga, jer znamo da je to u interesu svih građana. Bošnjačka stranka ima jedino obavezu i odgovornost prema građanima .
Naši stavovi i oko Vlade i oko onoga što će uslijediti, isključivo su zasnovani na odlukama naših partijskih organa, provjerenih u najširim konsultacijama i razgovorima na terenu sa građanima, našim članstvom i podržavaocima naše politike. Politika naše Stranke kreira se jedino na našim partijskim organima, bez bilo kakvog uticaja ili mentorstva iz bilo kojeg centra uticaja u Crnoj Gori ili van nje. Zato ćemo i o ovoj Vladi i o narednim koracima odlučiti kako smatraju naši partijski organi i naše članstvo, a pokazalo se da oni uvijek do sada donose ispravne odluke i za bošnjački narod i za našu domovinu Crnu Goru.
