Piše: Maida Šljivić
Datum: 14.04.2021. u 00:45
Kategorija: Kritika političkog uma
U postsocijalističkim društvima kakva su društva bivše Jugoslavije, više je nego poželjno postojanje portala i udruženja koja promoviraju zapadne vrijednosti i djeluju proaktivno praveći otklon od zabluda socijalizma i komunizma koji je, nažalost, još uvijek podsvjesno-kulturološki problem na prostorima zapadnog Balkana.
Prema idejnim odrednicama, jedno od takvih udruženja je Liberalni forum. Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije. (izvor: Liberalni forum)
Individualne slobode, vladavina prava, slobodna tržišna ekonomija, manji porezi, ograničenje državne administracije – sve navedeno jeste idealni tip društvenog uređenja za svakog liberala. Pojednostvaljeno rečeno, liberali, u najširem smislu te riječi, zagovaraju minimalnu državu, odnosno državu u čijim će rukama biti samo sudstvo, policija i vojska, dok bi se ostali segmenti života imali organizirati u skladu sa dogovorima jedinki / indiviudua ili grupa, formiranih po slobodnoj volji pojedinaca.
Uistinu, minimalna država, teorijski, jeste idealno rješenje sa aspekta egocentričnog pogleda na svijet (pri čemu atribuciji “egocentrično” ne pridajemo ni negativno ni pozitivno značenje). Ona je garant da vlast neće ograničavati slobodnu volju pojedinca da se odredi spram samoga sebe i svijeta u kojem živi. Minimalna država, nema nikakve sumnje, najefikasniji je garant slobode pojedinca.
Međutim, kao i svaki “-izam” i liberalizam, ukoliko se nastoji primijeniti na život u čistom obliku, doći će u koliziju sa zbiljom, posebno sa bosanskohercegovačkom i crnogorskom u kojima su “top teme” identitarne prirode. Država kao institucionalni mehanizam koji pokreće i održava sve druge institucije unutar nje same, garant je identitetu, a identitet opstanku naroda u duhovnom, kulturnom pa i biološkom smislu. Minimalna država ne bi mogla zaštiti identitet Bošnjaka i Crnogoraca. Tim više što je usljed srpske oružane agresije u prošlosti, a narativno-psihološke u sadašnjosti, naš narod, zajedno sa Crnogorcima, praktično prinuđen “uvećavati” državu, odnosno graditi institucionalne mehanizme koji će slabiti svaki pokušaj njenog urušavanja.
Državu čine pojedinci, koji nadasve moraju biti sigurni i slobodni; kao takvi, pojedinci su nesavršeni i griješe. Nastojanje da se uspostavi nebeska pravda na zemlji obično rezultira stvaranjem pakla na njoj. Prepoznavanje intencije da se ideološki / teorijski obrasci u svom apsolutu primijene u praksi, ne uzimajući u obzir druge uslove i historijski kontekst, dovodi nas do odgovora na pitanje: Kako liberali ideološkom dosljednošću prestaju to biti? foto izvor: flickr.com
Ovaj mali ekskurs, jedna kroki dekonstrukcija liberalizma, nema funkciju suprotstavljana liberalnoj/im ideologij/ama. On je tek neka vrsta uvoda za prepoznavanje i razumijevanja dešavanja usljed sukoba sa stvarnošću. U konkretnom slučaju sukob Liberalnog foruma sa idejama na kojima počiva nekolikim posljednjim tekstovima.
Dok će s jedne strane zagovarati minimalnu državu, u tekstu Što više država pokušava sve regulirati, to više slabi sebe, s druge strane će “epohalno” otkriti da imamo, obratite pažnju na konstrukciju, “kolosalan raspad ideje države BiH”. U istoimenom tekstu autor s pravom negoduje na lošu reakciju institucija sistema zbog toga što u našoj zemlji još nije počela masovna vakcinacija. Međutim, da li to znači da je sama ideja države Bosne i Hercegovine pala na historijskom ispitu ili samo da vlast nije adekvatno reagirala.
Svakome ko je makar bio predstavnik etažnih vlasnika u ulazu zgrade, jasno je da je organiziranje i vođenje institucija nimalo lahak zadatak. K tome, nemoguće je biti slijep kod očiju i ne vidjeti da doslovno imamo ozakonjeno djelovanje političkih partija koje rade sve da institucije sistema ne funkcioniraju. Nikakve dileme nemamo da bismo već imali vakcine kad bi Srbi pristali da imamo ministarstvo zdravstva na državnom nivou. K tome, ne samo Bosna i Hercegovina, nego čak i Švedska, ima problem sa vakcinacijom.
Da je autor spomenutog teksta napisao „kolosalan raspad ideje države“, ne navodeći koje, onda bi to bilo u potpunom suglasju sa idejom liberalizma. Tekst “Kolosalan raspad ideje države BiH” potpuno je kontradiktoran, primjera radi, tekstu / mišljenju “Što više država pokušava sve regulirati, to više slabi sebe.”, objavljenom na istom portalu. Jer, regulacija, podrazumijeva i regulaciju vakcinisanja.
Shodno tome, autor teksta bi trebao u odnosu institucija sistema prema nabavci vakcina imati dokaz da državu treba slabiti (ka minimalnoj), a ne jačati (“uveličavati”) je. Naprotiv, on slavi de facto totalitarnu državu, čiji predsjednik zna nazive svih sela u državi, otvara sve puteve, regulira doslovno sve oblasti života (mislimo na Aleksandra Vučića i Srbiju) pa poentira: “Vučić je profitirao kao niko jer Srbija ne samo da je najuspješnija da se pobrine o svojim građanima, nego se brine o regionu, o građanima zemalja koje su ono, khm, nezavisne i ponosite.”
“Bitno otrježnjenje’’
Teško je oteti se dojmu da je autoru teksta, a možda i kreatorima uređivačke politike ovoga portala, veći interes bio nastaviti produbljivati jaz “između simbola i stvarnosti“, nego afirmirati liberalne ideje. Jer je upravo negodovanje što se, prema njegovom mišljenju, urušava simbolički poredak države ništa drugo do negodovanje što država nije “veća”, a ne “manja”, kako bi liberali, valjda, trebali željeti.
Tekstom poput ovoga o “kolosalnom raspadu ideje bosanskohercegovačke države”, nemam nikakvu dilemu, svjesno se intenziviraju negativne emocije spram države Bosne i Hercegovine, kao takve, te je, u kontekstu bilo kakvog ostvarivanja odnosa s drugim državama – okarakterisati kao anticivilizacijsku tvorevinu. Navodi se u tekstu, dalje, da je odlazak građana BiH na prekogranično vakcinisanje i onemogućenost naših institucija za nabavku vakcina “bitno otrježnjenje za sve one koji nisu do sada shvatili gdje žive i u kakvoj su situaciji”.
Naspram ovog “bitnog otrježnjenja” Liberalni forum nas dovodi i u jedan vid zablude. Postavlja se pred nas dilema kako portal koji nastoji proaktivno djelovati u cilju promicanja slobode, u sred kulturrata sa Srbijom, državom koja je sve samo ne liberalna, promovira istu stavljajući na glavnu stranu njenu zastavu u afirmativnom smislu i to tik uz naslov / poruku “Kolosalan raspad ideje države BiH”. Ili autori i urednici Liberalnog foruma imaju manjak znanja i svijesti o važnosti simboličke komunikacije ili su, jednostavno rečeno, na zadatku koji im je neko zadao ili su ga sami sebi nametnuli.
“Bitno otrježnjenje”, mogli bismo reći, i (ne)svjesna namjera autora teksta da dozove anarhiju, što je u potpunoj suprotnosti sa liberalizmom, ili, pak, poziv na podjarmljivanje državi koja se na istom portalu afirmira kao uspješna.
“Bitno otrježnjenje” u ovakvoj situaciji je činjenica da oni koji zagovaraju minimalnu državu zahtjevaju maksimalno od iste. Odjednom je država ta koja treba nešto uraditi… Pri tome se pojedinac (koji je u liberalnoj teoriji početna i krajnja tačka promišljanja o slobodi) nipodaštava kao društveni akter, kao činilac države i oduzima mu se sloboda od istih onih koji je i zagovaraju – sloboda da se ne zahvali građanima Srbije na mogućnosti da se u njihovoj državi vakcinišemo.
“Krah” bosanskohercegovačkih institucija, promoviran na Liberalnom forumu, namiče se kao prva prepreka (ali i posljednja, jer navodi da je ideja države na ovom ispitu i pala) naših institucija i države, tim više jer je autoru teksta očito nepoznat historijski razvoj državnosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine, što se odnosi na sve dosadašnje, mnogo veće prepreke koje je ova država savladala i očuvala svoju suverenost, nezavisnost, a nadasve slobodu i dostojanstvo svojih građana kao pojedinaca.
Ostaje nam da se nadamo da su pojave tekstova poput “Kolosalan raspad ideje države BiH” samo incident na Liberalnom forumu, da će u budućnosti biti ono što je bio do sada, u funkciji stabiliziranja bosanskohercegovačkog društva edukativnim tekstovima koje objavljuje, a ne nepotrebnog širenja negativne energije i nezadovoljstva. Nažalost, bojim se da se zalud nadamo, jer je moralizam i populizam postao bitna karakteristika većine učesnika javne komunikacije u našoj zemlji.
Maida Šljivić, rođena 26.06.1999. godine u Tuzli. Trenutno je studentica prvog ciklusa studijskog programa Politologija, usmjerenja Međunarodnih odnosa i diplomatije na Filozofskom fakultetu. Kao aktivan student, djeluje u svojstvu predsjednice Studentskog vijeća Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, kao i u svojstvu potpredsjednice Studentskog parlamenta Univerziteta u Tuzli, te predsjednice Komisije za ekonomiju i međunarodnu saradnju Studentskog parlamenta Univerziteta u Tuzli. Kroz svoj angažman nastoji ukazati na značaj kako formalnog, tako i neformalnog obrazovanja, te ukazati na spektar mogućnosti mladih ljudi u okviru granica naše države.
