Danas slavimo Dan nezavisnosti države Bosne i Hercegovine! Danas također slavimo i godišnjicu osnivanja portala Bosanska misao.
Prije tačno godinu dana pokrenut je web portal Bosanska misao. Samom pokretanju portala prethodile su brojne pripreme, ali najznačajniji momenat je upoznavanje, a zatim i udruživanje istomišljenika – budućih autora i saradnika Bosanske misli. Ljudi koji promišljaju o temama koje dominiraju stvarnošću, koji se ne libe stvari nazvati pravim imenom i autori koji tragaju za istinom okupljeni su oko portala. Cilj im je etablirati novu bošnjačku i bosanskohercegovačku diskurzivnu paradigmu, između ili s one strane granica dominantnih narativa; odnosno intencija pokretanja Bosanske misli je doprinos artikuliranju bošnjačkog nacionalnog bića i bosanskohercegovačkih kulturno-civilizacijskih vrijednosti u duhu zapadnih načela liberalne demokratije, vladavine prava, građanske i sekularne države i otvorenog tržišta.
U Uvodniku Bosanske misli naznačeno je da njeni pokretači ”preuzimaju odgovornost koju sa sobom nosi naziv portala”. Urednik Adnan Pejčinović poručuje da je individualiziranje kolektiva, a ne kolektiviziranje individue, temeljna odrednica promišljanja stvarnosti iz perspektive Bosanske misli.
Adnan Pejčinović rođen je 7. 12. 1971. godine u Tuzli, gdje je završio Gimnaziju „Meša Selimović“ i diplomirao na Filozofskom fakultetu u Tuzli, Odsjek za bosanski jezik i književnost. Radio je kao novinar u studentskim i lokalnim listovima. Objavio je nekoliko stručnih radova iz historije književnosti i književne kritike. Predaje bosanski jezik i književnost
”Nova diskurzina paradigma je percepiranje stvarnosti koja ne isključuje osjećajnu dimenziju građanina, Bošnjaka, prije svega, od onoga koji ne želi uzeti učešće čak ni izlaskom na izbore, preko onoga koji redovno glasa, manje ili više učestvuje u političkom diskurzu, pa sve do ključnih ljudi u našim institucijama. Ta nova paradigma, dakle, podrazumijeva holistički pristup pojavama i pojedincima, analizu unutar konteksta u kojima se ostavaruju, ne u okvirima anemičnih teorijskih i/ili ideoloških obrazaca, pri čemu potonjima ni u kom slučaju ne treba oduzimati legitimitet i isključivati ih iz promišljanja, dapače. Primjera radi, divno, razumno, usklađeno sa kulturno-civilizacijskim okvirima Zapada zvuče parole: „Zaustavimo korupciju i nepotizam“, „Dajte šansu mladima!“, „Hoćemo uspješne i sposobne.“ Realnost, pak, govori da je mentalitet našega društva korumpiran, da se pojam korupcije može transponovati i na područja koja veze nemaju sa materijalnim vrijednostima, da uspješan mlad čovjek nema potrebno iskustvo za bavljenje politikom, a profesionalizam ne mora podrazumijevati i usklađenost sa etičkim načelima. Ako, dakle, uvedemo u diskurz spomenute činjenice, koje navedene političke parole dekonstruiraju u njihovim temeljima, nalazimo da je potrebno uložiti mnogo više truda da bi se pravilno razumjele prepreke koje život postavlja pred nas i našla rješenja za njihovo prevazilaženje. Takvo što je nemoguće ako se u našoj percepciji stvarnosti ne uzmu u obzir i osjećanja koja u prosječnom građaninu proizvodi naš govor. Diskurzivna paradigma kojoj nastojimo udariti temelje, dakle, podrazumijeva onaj govor koji nastoji vrednovati događaje uvažavajući kako analitičko-logičke postulate, tako i one koji nisu vidljivi, osjećajne, a koji nerijetko motiviraju postupke koji se vide,” objašnjava Pejčinović.
Sanjin Salahović rođen je 1965. u Mostaru. Diplomirao je na Univerzitetu u Oslu „BA historiju ideja, mentaliteta i duha“, te studirao „Generalnu psihologiju i problematiku ovisnosti od narkotika“ na Univerzitetu u Bergenu. Od 2008. radi psihoterapiju kao hipnoterapeut u EF „Hypnoterapi Mobilis“.
Koliko se kroz tekstove na portalu ostvaruju načela o kojima govori urednik, sudit će sami čitaoci. Mi ćemo ovom prilikom napraviti kraći pregled kroz objavljene članke.
Autori su pisali o nužnosti izbora između dva svijeta, o logičkim greškama i narativama antibosanskih političkih aktera, naravno govorili smo i o epidemiji korona virusa. Posebno značajno mjesto u promišljanju autora Bosanske misli jeste oslobađanje ljudi od ”otrovnog stida”. Otrovni stid se nameće građanima Bosne i Hercegovine, prije svega Bošnjacima: ”Kroz otrovni stid srpski velikoprojekat manipuliše i u nama proizvodi misli koje ne rade nama u korist. Moralizam je nespojiv sa racionalnošću i moralom koji nam prijeko trebaju da pravimo pravilne izbore i održavamo jedinstvo na putu ka ostvarenju naših ciljeva,” objašnjava Sanjin Salahović, autor Bosanske misli. Opširnije o otrovnom stidu saznajte OVDJE.
Osim ukazivanja na opasnost moralizma, među prvima smo u bosanskohercegovačkoj javnosti jasno artikulisali opasnost održavanja litija u Crnoj Gori. Još u martu prošle godine poručili smo da su litije samo uvod, te da su one posljednja odstupnica velikosrpskog nacionalizma. Nakon izbornih rezultata u susjednoj državi ukazali smo na opasnost politike Dritana Abazovića koja doprinosi eutaniziranju crnogorske javnosti za nastavak kulturno-političke pretvorbe Crne Gore iz samostalne države koja teži zapadnim vrijednostima u novu / „staru“ srpsku zemlju. Tek nakon što je predloženo da se ulica u Beranama nazove po Ratku Mladiću istinitosti svega napisanog postala je svjesna šira javnost.
Ovo je samo jedan od primjera na koji način autori Bosanske misli tretiraju pojave na političkoj sceni. Analize Bosanske misli također su približile čitaocima na koji način je mržnja medijski posredovana, ali su ukazale i na neke sasvim neočekivane pojave kao što je naprimjer ljubav islamizma i liberalizma tokom korone. Objasnili smo i da Religija ne mora biti neprijatelj politici, te da Rasim Delić nije ratni zločinac. Također, pisali smo o ciljanim kampanjama dezinformisanja, odnosno o ruskom i srbijanskom dotoku lažnih vijesti. Serijom tekstova smo obradili i održavanje mise za žrtve na Bleiburgu: 1. 2. 3. 4. Dok je javnost bila polarizirana, Bosanska misao je pisala o činjenicama i u jednom od tekstova je naznačeno da su Bošnjaci razapeti između srpsko-hrvatskog nacionalizma i neojugoslovenskog bosanstva. I jedno i drugo pregazio je život. Zato smo poručili da je važno ostati miran i strpljiv. Život će pregaziti i recidive destruktivnih ideologija, nažalost, dominantnih u javnom prostoru. Misa za žrtve na Bleiburgu rezultirala je pometnjama i u P.E.N. Centru u BiH, odnosno izlaskom četiri bosanskohercegovačka pisca hrvatske nacionalnosti – Bosanska misao je to definirala kao žestok udarac kulturnom bosanstvu, potom je opisala premoć jugonostalgičnih bh. intelektualaca u javnom prostoru i pitala se zašto šute bošnjački intelektualci? Ova tema zaokružena je tekstom ”Ljiljan među trnjem”, a povod za njegovo pisanje bilo je mahanje jugoslavenskim zastavama na ulicama Sarajeva u znak protesta zbog najavljene mise.
Nakon što je ova iščezla iz javnog diskurza otvorili smo nove važne teme. Preispitali smo zašto kapitalizam u javnom diskurzu ima negativno značenje. Nezaobilazan je tekst Bošnjački plan B, nakon kojeg je uslijedila serija tekstova o Zelenoj transferzali: 1.2.3 Potom smo poželjeli dobrodošlicu pojmu ”kultura” u našem diskursu, kazali smo da nije grijeh biti bot, ali i da je vrijeme za uljuđenje. I u novoj godini nizali su se tekstovi: Slučaj Čirgić – problem zapadnog Balkana, Ljubav (ne) stvara (politički) život, Teče i kroz Mostar, a nije Neretva...
Bosanska misao – prostor za izlazak iz zone komfora
Amira Banjić rođena je 22. 10. 1998. godine u Tuzli. Osnovnu školu završila je 2013. godine u Klokotnici, a Srednju medicinsku školu, smjer farmaceutski tehničar u Gračanici, koju završava 2017. godine. Trenutno boravi u Tuzli, gdje pohađa četvrtu godinu Filozofskog fakulteta, na Odsjeku za bosanski jezik i književnost.
Tokom protekle godine mladi autori su dobili prostor za vlastitu afirmaciju na portalu Bosanska misao. Za Bosansku misao piše Amira Banjić, studentica Bosanskog jezika i književnosti UNTZ. ”Bosanska misao, za mene, predstavlja mjesto oslobađanja kako vlastitih vrijednosti, tako i mjesto oslobađanja javnog diskursa moralističkih standarda i iscjeljenje od otrovnog stida, bez straha od odmazde javnosti. Kroz dosadašnji rad na portalu, uvidjela sam vrijednost okvira koju on nudi, a to je okvir u kojem bi ljudi sami svojom voljom mijenjali sebe i time doprinosili zajednici. Pored mog samostalnog angažmana, promišljanja i rada na sebi, bitnu ulogu u sazrijevanju mene kao autora ali i same ličnosti imaju razgovori sa kolegama na portalu. Iskustvo, promišljanje i znanje koje jedni drugima nesebično pružamo daju rezultata svakim novim tekstom,” objašnjava Amira, te dodaje: ”Za mene je to od velike važnosti, jer sam dosta napredovala u proteklih godinu dana. To najbolje vidim kada pogledam svoj prvi i posljednji napisan tekst. Upravo to oslobađanje o kojem govorim prepoznajem u svakom novom izražavanju. Na početku sam osjećala strah jer progovaram i ukazujem na destruktivnost i kontraproduktivnost sistema vrijednosti koji je odveć postao normalan u našoj svakodnevnici. Međutim, svakim novim tekstom trudim se biti psihoterapeut kako sebi tako i čitaocu koji će se suočiti sa paradigmom koju nudim.”
Amela Delić rođena je 22. 01. 1990. godine u Zvorniku. Na Odsjeku za žurnalistiku Filozofskog fakulteta u Tuzli diplomirala je 2012. godine, a magistrirala 2015. godine. Angažovana je kao viša asistentica na Odsjeku za žurnalistiku u Tuzli. 2020. godine doktorirala je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, smjer komunikologija.
Za Bosansku misao značajan broj tekstova napisala je i Amela Delić, viša asistentica na Odsjeku za žurnalistiku Filozofskog fakulteta u Tuzli. Kaže da su urednici i saradnici portala imali, svako za sebe, namjeru da ovakvu priču jednog dana pokrenu. ”Bosni i Hercegovini je potreban ovakav medij, portal koji će o Bosni i Hercegovini govoriti iz druge perspektive, perspektive neopterećene negativnom pristrasnosti. Upravo ovakav portal može biti model i brojnim drugim portalima koji će, nadam se, jednog dana biti pokrenuti. Iskreno želim vidjeti u javnom prostoru medije koji neće o državi govoriti samo u kategorijama konflikta, negativnosti, drame. Želim portale koji se neće plašiti da stvari nazovu njihovim imenom, koji će biti oslobođeni cenzure, a što je još važnije i autocenzure i straha od gubljenja podrške javnosti ili donatora. To je ono što je novo na Bosanskoj misli. Pošto sam bila dio ove priče, mogu kazati da je iskrenost i srčanost ključna razlika ovog u odnosu na brojne druge (ne sve) medije. Svi ljudi okupljeni oko Bosanske misli pristupili su ovoj priči iskreno, bez ikakve materijalne dobiti, bez ikakvog pristiska. Svi napisani članci do sada, bili su djelo autora. Nema copy paste novinarstva na Bosanskoj misli. To je portal na kojem se zaista misli i piše. Ne moramo se slagati sa svim iznesenim tvrdnjama u autorskim tekstovima, ni ja se ne slažem, ali smatram da svako ozbiljan respektuje ovakav medij,” smatra Amela Delić.
Maida Šljivić, rođena 26.06.1999. godine u Tuzli. Trenutno je studentica prvog ciklusa studijskog programa Politologija, usmjerenja Međunarodnih odnosa i diplomatije na Filozofskom fakultetu. Kao aktivan student, djeluje u svojstvu predsjednice Studentskog vijeća Filozofskog fakulteta.
A za naš portal piše i Maida Šljivić, studentica Odsjeka za politologiju UNTZ. Maida osjeća satisfakciju što je dio tima Bosanske misli: ”Portal Bosanska misao ističe se kao portal koji promovira autorsku slobodu, te meni kao mladoj osobi pruža platformu za izražavanje vlastitih mišljenja, stajališta, uz stalnu mogućnost novih spoznaja i prilika za dopunjavanje znanja. Ovaj tip saradnje me ohrabrio kao mladu individuu da hrabro i jasno iskažem svoje stavove – ponekad i pređem granice zone komfora i usudim se govoriti o stvarima o kojima postoje mitovi u našem društvu da ih mladi “ne trebaju pominjati”. Uloga individue u kolektivu, odnos između religije i politike, društveno-ekonomsko uređenje (s posebnim fokusom na kapitalizam), te aktuelni politički izazovi, samo su neke od tema kojih se dotičem kroz promišljanje u okviru pisanja za Bosansku misao. Saradnjom sa divnom ekipom sa Bosanske misli, postižem ličnu satisfakciju, što smatram najznačajnijim doprinosom na ličnom, ali i na profesionalnom nivou.”
Prostor za vlastiti izražaj na portalu Bosanska misao dobio je i Azur Delić, novinar informativne redakcije tuzlanske televizije Slon i dopisnik Omladinskog programa BHR1.
Azur Delić rođen je 22. 10. 1995. godine. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Tuzli, Odsjek za žurnalistiku. Zaposlen je na RTV Slon u informativnoj redakciji. Od 2019. godine dopisnik je Omladinskog programa BHR1. Trenutno je student II ciklusa studija Odsjeka za žurnalistiku.
”Od samih tekstova i konačnog rezultata bitniji je proces dolaska do istih – misao je koju sam naučio i usvojio od inspirativnih ljudi okupljenih oko Bosanske misli. Još prije tri godine osjećao sam da mi fali prostor za vlastito izražavanje. Bosanska misao mi je upravo to donijela. Nakon napisanih tekstova i razgovora sa drugim autorima portala osjećam mir i lično ispunjenje. Nekako, od prvog do zadnjeg teksta osjećao sam da, uslovno kazano, rastem. To je prelijep osjećaj. Radujem se novim izazovima i novim spoznajama. Mislim da je bitno kazati da autori osim što pristupaju krajnje ozbiljno temama kojim se bave, oni posjeduju i dozu emocije odnosno ljubavi prema svojoj zemlji i njenim ljudima. To je ono što nas spaja, vjerujem. Ta želja za doprinosom društvu je primjetna kod svih. Prva godina je iza nas, temelji su sada postavljeni i idemo dalje. Hvala ljudima koji su prepoznali iskrenost autora i kvalitet tekstova objavljenih na portalu Bosanska misao,” poručio je Delić.
Često iza velikih riječi i ideja stoje različiti interesi, pa vjerujemo da je važno da čitatelji Bosanske misli znaju da su sami autori finansirali pokretanje portala, te da niko od pisanja članaka nema finansijske benefite. Što ne znači da se u budućnosti nećemo potruditi da kroz donacije obezbijedimo honorare za autore i saradnike.
